CEKOR

Centar za ekologoiju i održivi razvoj

Ko smo mi?

Centar za ekologiju i održivi razvoj je dobrovoljno, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana.

Uspostavljamo ravnotežu

Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport

We Make
Balance

Environmental protection, sustainable development, sustainable energy

Egyensúlyt teremtünk

Környezetvédelem, fenntartható fejlődés, fenntartható energia

O nama

Naš cilj je unapređenje stanja životne credine i demokratizacija društva, edukacija i podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine.Naše delatnosti između ostalih obuhvata:

  • Naši ciljevi

    Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport

  • Misija udruženja

    Promovisanje i primena koncepta održivog razvoja i učešća javnosti u odlučivanje

  • Organizacija

    Skupština - Upravni odbor - Nadzorni odbor

Aktuelnosti

Vesti

Održiva energetska politika jugoistočne Evrope

18.12.2013.

Pozivnica za konferenciju za novinare i razgovor:
"TOPLA, BEZBEDNA, ČISTA ENERGIJA - KOJU PUTANJU BIRAJU DRŽAVE SEE REGIONA?"

ČETVRTAK 19. DECEMBRA 2013. GODINE u MEDIJA CENTRU VOJVODINE Nezavisnog društva novinara Vojvodine u ZMAJ JOVINOJ br.3, u Novom Sadu sa početkom U 11 ČASOVA.

528_1.jpg

CEKOR - CENTAR ZA EKOLOGIJU I ODRŽIVI RAZVOJ poziva vas na konferenciju za novinare i razgovor o energetskoj situaciji u Srbiji i u regionu, o njenim lošim trendovima ali i mogućnostima koje se nude za upotrebu obnovljivih izvora energije i podizanje energetske efikasnosti.

Kao rezultat monitoringa energetskog sektora, predstaviće uvid u izazove i probleme energetskog sektora koji su sagledani i uporednom analizom energetske situacije u regionu.  

Region jugoistočne evrope (SEE) stoji na raskrsnici. Planovi za trošenje 30 milijardi EUR na energetske projekte u regionu u sledećih deset godina postoje. Odluke koje budu donete od strane svake Vlade će odlučiti, ili za bolju ili lošiju opciju, koliko vam je toplo, koliko su bezbedni ti energetski projekti i koliko će naš vazduh i voda biti čisti ili prljavi.

528_2.jpg

Komplikovana ekonomska i politička situacija u Srbiji doveli su do toga da i pored višemesečnog napora nije još ni najavljeno kada će parlament Srbije diskutovati o predlogu nacionalne strategije energetike.

Srbija i ceo region se nalaze u kritičnoj fazi tranzicije energetskog sistema u pravcu održivog i ekonomski dostupnog energetskog sistema koji će obezbediti dugoročno dovoljno energije, ali pre svega dovoljno ODRŽIVE ENERGIJE koja neće biti prepreka Srbiji da se priključi EU.

U slučaju da se Srbija i njen energetski sistem ne prilagode zahtevima EU u pogledu tehničke i ekološke prilagodjenosti u sledećih nekoliko decenija možemo očekivati da ekonomija Srbije nikada neće moći da bude tretirana kao ozbiljna i prihvatljiva članica.

U isto vreme, cena usaglašavanja postrojenja biće ogromna. Srbija koja već sada ima preko 25 milijardi EURa duga i koja praktično svake godine planira izuzetno velike brojke novih zaduživanja naprosto ne može da priušti čak ni konzervativne brojke potrebne da bi se usaglasila srpska lignitska postrojenja.

Prema poslednjoj ekspertskoj analizi koja je pre nekoliko sedmica predstavljena javnosti Srbiji će biti potrebno minimalno oko 3 milijarde EURa samo da usaglasi svoja postrojenja i da zatvori najstarija postrojenja. Osim toga samo izdgradnja postrojenja za
desumporizaciju i uklanjanje praškastih materija odneće preko 1 milijarde EUR i svake godine će održavanje ove opreme koštati bliže 100 miliona EURa, a svakako ta oprema nikada neće imati efikasnostdovoljnu da od prljavog uglja napravi ČISTI UGALJ kako njegovi advokati vole da ga nazovu.

Prema istoj studiji, građani Srbije kroz račun plaćaju oko 5cEUR za kilovat struje, a jasno je da je cena struje zapravo puno viša i da je mi itekako već puno skuplje plaćamo. Sada je jasno da je cena struje zapravo oko 18,5cEUR po kilovatu što znači da samo za ekološka i zdravstvena davanja, za gubitke zbog zakišeljenosti zemljišta, gubitke
drvne mase zbog kiselih kiša itd. mi već sada puno više plaćamo struju nego što nam se zvanično govori.

Prepoznavajući važnost izbora koji Srbija treba učiniti, razvili smo infografiku - "Topla, bezbedna, čista energija - koju putanju biraju države SEE regiona?" - koja liči na podsetnicu-razglednicu koja opisuje domaći zadatak - koliko naše Vlade sada postižu u
poređenju sa susedima i sa EU ciljevima.

Kojim putem ide Srbija? Srbija je sebi zacrtala da do 2018. godine efikasnije koristi tj. štedi energiju za samo 9% više u odnosu na 2008. godine, dok je ovaj cilj u Evropskoj uniji 20%. Prostora za povećanje energetske efikasnosti ima napretek, naročito u sektoru zgradarstva koji je najveći potrošač finalne energije u Srbiji i na kog otpada čak 48% potrošnje, što je oko dva puta više nego u EU.

INFOGRAFIKU možete naći ovde
FACT sheet možete naći ovde

Kontakt osoba: Zvezdan Kalmar, CEKOR, 0655523191
CEKOR- Centar za ekologiju i održivi razvoj
Center for Ecology and Sustainable Development
Korzo 15/13
24 000, Subotica, Srbija
www.cekor.org
e-mail: djnatasa@yahoo.com, vodana@gmail.com
tel-fax: +381 (0)24 523 191
        
O Projektu SEE SEP:

U jugoistočnoj Evropi živi oko 25 miliona građana i građanki koji svakodnevno troše energiju. Pitanje energije je zapravo jedna od komplikovanijih tema u ovoj regiji, koja istovremeno utiče na društvo, ekonomiju i životnu sredinu. Projekat Održiva energetska politika jugoistočne Evrope - SEE SEP (South East Europe Sustainable Energy Policy) je kreiran kako bi se pozabavio ovim izazovima. U sprovođenju ovog višegodišnjeg projekta učestvuje 16 nevladinih organizacija iz zemalja regiona (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Hrvatska, Crna Gora), uz finansijsku podršku Evropske komisije, Balkanskog fonda za demokratiju, i UNDP-a. Partneri na projektu u Srbiji su organizacija Centar za ekologiju i održivi razvoj - CEKOR i NVO Fraktal.
Organizacije iz SEE SEP mreže će zajednički na nacionalnom i regionalnom nivou raditi na stvaranju "zelenih" ili alternativnih scenarija/modela održivog energetskog razvoja u jugoistočnoj Evropi koji će biti široko predstavljeni u razgovorima sa građanima i građankama, uz istraživanja, monitoring i strateška zagovaranja. SEE SEP mreža kroz ovaj projekat želi podići svest  javnosti o ekološkim i društvenim posledicama sadašnjih energetskih politika u regionu u odnosu na alternativne, nisko-karbonske održive politike/strategije od kojih koristi mogu imati svi građani i građanke, kao i buduće generacije. Pitanja koja će biti obrađena su i loš menadžment energetskog sektora: energetsko siromaštvo, korupcija, šteta po životnu sredinu i loša primenu EU zakona i direktiva.
SEE SEP mreža želi istaći važnost učešća civilnog društva u procesima reformi energetskog sektora, te potražiti rešenja koja će dovesti do stvaranja boljih životnih prilika za stanovnike jugoistočne Evrope, istovremeno kreirajući platformu za dijalog između vlasti, civilnog društva i kompanija na lokalnom, državnom, regionalnom, ali i evropskom nivou.
Za više informacija, posetite http://www.cekor.org i http://seechangenetwork.org

528_3.jpg

Preuzmite dokumente:

Uspešno završen projekat “Solar i crkve”

03.01.2025.

Projekat koji je imao za cilj promovisanje održive energije, energetske efikasnosti i smanjenja karbonskog otiska putem postavljanja fotonaponskih elektrana na trinaest objekata u vlasništvu verskih zajednica, 6 u Bosni i Hercegovini i 7 u Srbiji je uspešno priveden kraju tokom 2024.

U BiH partnerska organizacija nam je bila Tim Aarhus centar iz BIH, iz Sarajeva, a projekat je pomogla ECF (European Climate Foundation).

Detaljnije ...

Subotica bogatija za 18 piramidalnih hrastova u okviru ekološke akcije za zeleniju budućnost

04.12.2024.

Subotica je proteklog vikenda dobila novih 18 sadnica piramidalnog hrasta zahvaljujući akciji Sadnje hrastova i popunjavanje vetrozaštitnog pojasa, koju je organizovao Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), uz podršku inicijative Zaštitimo šume Subotice, JP Palić-Ludaš i Grada Subotice.

Ova akcija je deo projekta pod nazivom: "Rešenja zasnovana na prirodi za ublažavanje klimatskih promena koji ima za cilj promociju pošumljavanja i podizanja zelenih površina kao i nužnost za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove". Svako zasađeno drvo danas je korak ka boljem vazduhu i hladovini za buduće generacije.

Detaljnije ...

Naši sponzori

Necessitatibus eius consequatur ex aliquid fuga eum quidem sint consectetur velit