CEKOR
Centar za ekologoiju i održivi razvoj
Ko smo mi?
Centar za ekologiju i održivi razvoj je dobrovoljno, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana.
Uspostavljamo ravnotežu
Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport
We Make
Balance
Environmental protection, sustainable development, sustainable energy
Egyensúlyt teremtünk
Környezetvédelem, fenntartható fejlődés, fenntartható energia
O nama
Naš cilj je unapređenje stanja životne credine i demokratizacija društva, edukacija i podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine.Naše delatnosti između ostalih obuhvata:
-
Naši ciljevi
Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport
-
Misija udruženja
Promovisanje i primena koncepta održivog razvoja i učešća javnosti u odlučivanje
-
Organizacija
Skupština - Upravni odbor - Nadzorni odbor
Aktuelnosti
Održan Trening o monitoringu Evropskih fondova
Iskustva organizacija iz Poljske, Bugarske, Češke, Slovačke i Hrvatske su pokazala dobre i loše primere monitoringa finansiranja projekata iz sektora transporta, upravljanja otpadom, energetike i generalno oblasti zaštite životne sredine novcem poreskih obveznika EU.

Tokom treninga kao veoma važna istaknuta je uloga civilnog sektora kao "budnog oka", prava na pristup informacijama i učešće javnosti po Arhuskoj Konvenciji, i saradnja vladinog i nevladinog sektora putem delegiranja predstavnika nevladinih organizacija u Nadzorne Komitete predpristupnih fondova EU.
Nevladine organizacije imaju interes da učestvuju u ovim procesima kako bi se obezbedila pravilna primena standarda i zakonodavstva EU i kako bi se obezbedilo kreiranje liste nacionalnih prioritetnih projekata na transparentan način, što sada u velikoj meri nije slučaj.
Nevladine organizacije žele da se više novca EU i međunarodnih finansijskih institucija troši na finansiranje javnog transporta i obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, ublažavanje klimatskih promena, zaštitu prirode, reciklažu i druge održive projekte npr. u oblasti poljoprivrede.
Fidanka McGrath iz bugarske organizacije "Za Zemiata- CEE Bankwatch Network" je rekla:
"Novac poreskih obveznika EU ne bi smeo da se troši na projekte koji imaju negativne uticaje po životnu sredinu, već bi trebao da se efikasno koristi, a iskustva iz država koje su nedavno postale članice EU pokazuje da je učešće civilnog društva odlučujuće u osiguravanju te efikasnosti. Obično se donosioci odluka fokusiraju na rezultate, imaju na umu konkretne projekte pre nego što su urađene određene strategije investiranja i širi programi razvoja. Međutim, što je veći naglasak dat na procesu- postavljanje prioriteta, analiza izvodljivosti, efikasnosti troškova i alternative- to su važniji i korisniji po javnost rezultati procesa."
Keti Medarova-Bergstrom, iz centrale CEE Bankwatch Network je dodala:
"Pomoć Evropske Unije kroz IPA (predpristupne fondove) za države na Balkanu je potrebna da bi se pospešio ekonomski razvoj u regionu na putu priključenja u EU. Međutim, ova pomoć treba biti kanalisana prema programima koji zagovaraju održivi razvoj i promovišu investicije koje su u skladu sa životnom sredinom i efikasne u pogledu trošenja novca. Upravo i dokumenti Evropske Unije veliku važnost daju održivom razvoju, što je međutim u nacionalnim dokumentima vezanim za EU fondove veoma često interpretirano kao "održivi rast", što uopšte nije isto."
Zvezdan Kalmar iz Srbije, NVO CEKOR je rekao:
" Zakoni u EU i u Srbiji o Strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu predviđaju izradu Studije o uticaju na okolinu svih strateških planova i programskih dokumenata, pa bi se i za Operativne programe EU iste trebale uraditi. Projekti koji se sada nalaze na "indikativnim listama prioriteta" su čini se, spiskovi želja doneti na netransparentan i nepoznat način, što ne bi smelo da se dešava. Srbija treba dati veću pažnju harmonizaciji sa zakonima EU u oblasti životne sredine, i na primer da uradi mapiranje vrednih prirodnih staništa, tzv."Natura 2000" lokacija, što je preduslov za razvoj bilo kakvih investicionih ulaganja."
Uspešno završen projekat “Solar i crkve”
03.01.2025.
Projekat koji je imao za cilj promovisanje održive energije, energetske efikasnosti i smanjenja karbonskog otiska putem postavljanja fotonaponskih elektrana na trinaest objekata u vlasništvu verskih zajednica, 6 u Bosni i Hercegovini i 7 u Srbiji je uspešno priveden kraju tokom 2024.
U BiH partnerska organizacija nam je bila Tim Aarhus centar iz BIH, iz Sarajeva, a projekat je pomogla ECF (European Climate Foundation).
Subotica bogatija za 18 piramidalnih hrastova u okviru ekološke akcije za zeleniju budućnost
04.12.2024.
Subotica je proteklog vikenda dobila novih 18 sadnica piramidalnog hrasta zahvaljujući akciji Sadnje hrastova i popunjavanje vetrozaštitnog pojasa, koju je organizovao Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), uz podršku inicijative Zaštitimo šume Subotice, JP Palić-Ludaš i Grada Subotice.
Ova akcija je deo projekta pod nazivom: "Rešenja zasnovana na prirodi za ublažavanje klimatskih promena koji ima za cilj promociju pošumljavanja i podizanja zelenih površina kao i nužnost za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove". Svako zasađeno drvo danas je korak ka boljem vazduhu i hladovini za buduće generacije.
Naši sponzori
Necessitatibus eius consequatur ex aliquid fuga eum quidem sint consectetur velit
Galerija slika
Naše aktivnosti
CEKOR




