CEKOR
Centar za ekologoiju i održivi razvoj
Ko smo mi?
Centar za ekologiju i održivi razvoj je dobrovoljno, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana.
Uspostavljamo ravnotežu
Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport
We Make
 Balance
                    Environmental protection, sustainable development, sustainable energy
Egyensúlyt teremtünk
Környezetvédelem, fenntartható fejlődés, fenntartható energia
          O nama
Naš cilj je unapređenje stanja životne credine i demokratizacija društva, edukacija i podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine.Naše delatnosti između ostalih obuhvata:
- 
                
                
Naši ciljevi
Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport
 - 
                
                
Misija udruženja
Promovisanje i primena koncepta održivog razvoja i učešća javnosti u odlučivanje
 - 
                
                
Organizacija
Skupština - Upravni odbor - Nadzorni odbor
 
Aktuelnosti
Međunarodne banke podstiču poplavu hidroenergetskih projekata koji uništavaju netaknute balkanske reke - studija
Multilateralne razvojne banke podržale su ne manje od 82 hidroenergetska projekta širom jugoistočne Evrope, uključujući i one u zaštićenim područjima, prema studiji koju je danas objavila organizacija CEE Bankwatch Network.
Radolfzell, Beč, Prag, Subotica - Studija zaključuje da je broj hidroenergetskih projekata u regionu koji uživaju finansijsku podršku multilateralnih razvojnih banaka i komercijalnih banaka, čak i veći od ranije poznatog.
Od 2005. godine Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svetske banke odobrile su kredite i garancije u ukupnom iznosu od 727 miliona evra za ne manje od 82 hidroelektrane. Ovo uključuje 37 projekata u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja ili međunarodno priznate oblasti visoke vrednosti biodiverziteta kao što su značajna područja za ptice (Important Bird Areas).
EBRD je najveći poznati finansijer hidroenergije na Balkanu. Banka je podržala ukupno 61 hidroenergetskih postrojenja sa 126 miliona evra, od kojih je 29 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet.
Studija koja predstavlja ažuriran izveštaj objavljen 2015. godine takođe je utvrdila da novac koji plasiraju komercijalne banke igra ključnu ulogu u omogućavanju kontroverznih hidroenergetskih projekata. Finansiranje koje pružaju komercijalne banke je teže pratiti zbog nedostatka transparentnosti u sektoru, ali autori studije su identifikovali 158 postrojenja sa takvim finansiranjem, od kojih su 55 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet.

U Srbiji su vodeće Erste banka (26 projekata) i UniCredit (10). Erste banka je, na primer, finansirala grupu od sedam postrojenja na granici Nacionalnog parka Kopaonik, kod Jošaničke banje. Ove hidrolektrane, zajedno sa još osam u istom području koji se finansiraju iz drugih izvora, ostavile su veliki deo lokalnih reka sa malo ili bez vode tokom većeg dela godine. Unicredit banka finansira projekat Zvonce u blizini Babušnice, koji se trenutno gradi, i koji je izazvao proteste meštana okolnih sela.
Dvanaest projekata u Srbiji sa identifikovanim finansiranjem su u zaštićenim područjima. Najveći pritisak je u parku prirode Stara Planina, budućem području pod zaštitom EU Natura 2000. Hidronergetska postrojenja svih veličina i kapaciteta mogu imati značajne štetne uticaje na zaštićena područja, naročito u kontekstu nedostatka sredstava i kapaciteta za odlučan inspekcijski nadzor.
Od multilateralnih razvojnih banaka, EIB vodi u smislu posrednih kredita preko komercijalnih banaka i na ovaj način je finansirao ukupno 12 projekata u Srbiji. EBRD je takođe aktivan, pre svega u projektima rehabilitacije starih hidroelektrana, kao i u četiri direktne investicije kod Josaničke banje ali i 5 projekata gde je novac plasiran preko UniCredit i jednom preko Societe Generale banke.
Zbog povlašćene cene otkupa električne energije predviđene za male hidroelektrane, sektor privlači i investitore povezane političkim i ekonomskim elitama koje često posluju na granici ili sa druge strane zakona...
Preuzmite:
 
Uspešno završen projekat “Solar i crkve”
03.01.2025.
Projekat koji je imao za cilj promovisanje održive energije, energetske efikasnosti i smanjenja karbonskog otiska putem postavljanja fotonaponskih elektrana na trinaest objekata u vlasništvu verskih zajednica, 6 u Bosni i Hercegovini i 7 u Srbiji je uspešno priveden kraju tokom 2024.
U BiH partnerska organizacija nam je bila Tim Aarhus centar iz BIH, iz Sarajeva, a projekat je pomogla ECF (European Climate Foundation).
                  Subotica bogatija za 18 piramidalnih hrastova u okviru ekološke akcije za zeleniju budućnost
04.12.2024.
Subotica je proteklog vikenda dobila novih 18 sadnica piramidalnog hrasta zahvaljujući akciji Sadnje hrastova i popunjavanje vetrozaštitnog pojasa, koju je organizovao Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), uz podršku inicijative Zaštitimo šume Subotice, JP Palić-Ludaš i Grada Subotice.
Ova akcija je deo projekta pod nazivom: "Rešenja zasnovana na prirodi za ublažavanje klimatskih promena koji ima za cilj promociju pošumljavanja i podizanja zelenih površina kao i nužnost za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove". Svako zasađeno drvo danas je korak ka boljem vazduhu i hladovini za buduće generacije.
                  Naši sponzori
Necessitatibus eius consequatur ex aliquid fuga eum quidem sint consectetur velit
Galerija slika
Naše aktivnosti
CEKOR




