CEKOR

Centar za ekologoiju i održivi razvoj

Ko smo mi?

Centar za ekologiju i održivi razvoj je dobrovoljno, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana.

Uspostavljamo ravnotežu

Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport

We Make
Balance

Environmental protection, sustainable development, sustainable energy

Egyensúlyt teremtünk

Környezetvédelem, fenntartható fejlődés, fenntartható energia

O nama

Naš cilj je unapređenje stanja životne credine i demokratizacija društva, edukacija i podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine.Naše delatnosti između ostalih obuhvata:

  • Naši ciljevi

    Zaštita životne sredine, održivi razvoj, održiva energetika, održivi transport

  • Misija udruženja

    Promovisanje i primena koncepta održivog razvoja i učešća javnosti u odlučivanje

  • Organizacija

    Skupština - Upravni odbor - Nadzorni odbor

Aktuelnosti

Vesti

CEKOR i SRCE pozivaju EBRD da otpiše dugove Elektroprivrede Srbije koji su investirani u mehanizaciju rudarskog basena Kolubara

23.05.2014.

Centar za ekologiju i održivi razvoj CEKOR i Srpski centar ekologije SRCE, poziva Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD da otpiše dugove Elektroprivrede Srbije koji su investirani u mehanizaciju rudarskog basena Kolubara, odnosno ukoliko je to zbog politike ili političkog stave EBRD nemoguće da ta sredstva preusmeri u stvaranje fonda za raseljavanje naselja u okolini celokupnog Kolubarskog basena to jest za raseljavanje: Vreoca, Junkovca, Baroševca, Zeoka u zapadnom regionu te Radljeva, Kalenića i ostalih ostalih sela u Kolubarskom regionu koja će zbog novo nastale situacije morati da budu raseljena.

Osim toga ovakav otpust duga bi trebao da bude propraćen revizijom predloga strategije energetike republike Srbije koji je koliko je poznato masivno oslonjen na razvoju lignitskih polja u Kolubarskom basenu i to posebno polja Tamnava Zapad koje je poslednjih godina proizvodilo oko 10-12 miliona tona godišnje i bilo je planirano da mu proizvodnja raste prema 15 miliona tona godišnje. S obzirom na ovu situaciju, ali i s obzirom na potrebu da srpski energetski sektor obezbedi stalno, sigurno, ekološki, ekonomski i socijalno održivo snabdevanje energijom koje će biti otpornije na klimatske izazove kao što su poplave, suše, orkanska nevremena i sl., i koje će obezbediti osnaživanje lokalnih zajednica te koje će obezbediti smanjenje emisija iz proizvodnje električne energije ali u isto vreme obezbediti značajno smanjenje energetskog siromaštva, značajan broj održivih radnih mesta direktno i indirektno povezanih sa energetskim sektorom radnih mesta, smatramo da je neophodno da se uz pomoć međunarodnih partnera krene u pravcu razvoja decentralizovanog, na obnovljivim izvorima (posebno biomasi, geotermalnoj energiji, vetru i suncu te prirodnom gasu kao tranzicionom gorivu) baziranog energetskog sektora.

Otpust duga EPS bi mogao biti značajan podsticaj u tom pravcu i mi ga kao takvog predlažemo.

Prema uvidu u Budžet republike Srbije i prema saznanjima o istoriji ulaganja EBRD u nekoliko projekata koji su finansirani od 2000. do danas jasno je da je dug EPS po osnovu finansiranja projekata razvoja mehanizacije u Tamnavi Zapad te u drugim kopovima u Kolubarskom basenu približno 50 miliona EURa. Ova oprema se nalazi na dnu otvorenog kopa Tamnava Zapad. Zbog izlivanja reke Kolubare rudokop Tamnava Zapad postala je veštačko jezero. Prema prvim podacima ono je drugo jezero po veličini u Srbiji odmah nakon Đerdapskog jezera, što je dovoljan dokaz katastrofe koja se tamo zadesila.

Smatramo da EBRD treba da traži nadoknadu štete od osiguravajućih kuća, a ne od budžeta Republike Srbije odnosno da preusmeri sredstva u pravcu podrške održivom, i transparentnom raseljavanju naselja koja okružuju Kolubarski basen..
Prema svom završnom izveštaju EBRD je prošlu godinu zatvorila sa rekordnim profitom od preko 800 miliona eura. EBRD je u proteklim godinama otpisao oko 50 miliona eura duga firmama po raznim osnovima. Mišljenja smo da EBRD treba da ozbiljno razmotri mogućnost oprosta duga Srbiji za mehanizaciju potopljenu u kopu Tamnava Zapad. Pravi je trenutak da EBRD pokaže da nije samo profitabilna banka, već što joj i ime kaže - banka za obnovu i razvoj.

Cekor je već u usmenom razgovoru sa predsednikom EBRDa sa kojima smo se susreli tokom njegove posete Beogradu 21.05.2014.zatražio da se dug otpusti, a danas je službeno zatražio i od centrale EBRD u Londonu da se ovaj proces pokrene.

Ovakva pomoć srpskom energetskom sektoru bi bila prava poruka podrške u ovom izuzetno teškom i gotovo nezamislivom trenutku. Srbiji treba vremena da izvrši energetsku tranziciju i u tome CEKOR želi da svom snagom podrži EPS, ministarstva i sve građane Srbije.


Preuzmite dokument: Saopštenje za javnost - CEKOR i SRCE, poziva EBRD da otpiše dugove Elektroprivrede Srbije koji su investirani u mehanizaciju rudarskog basena Kolubara



Za više informacija,

 

Zvezdan Kalmar

koordinator za energetiku CEKOR

vodana@gmail.com, 060/55 23 191

 

 

Uspešno završen projekat “Solar i crkve”

03.01.2025.

Projekat koji je imao za cilj promovisanje održive energije, energetske efikasnosti i smanjenja karbonskog otiska putem postavljanja fotonaponskih elektrana na trinaest objekata u vlasništvu verskih zajednica, 6 u Bosni i Hercegovini i 7 u Srbiji je uspešno priveden kraju tokom 2024.

U BiH partnerska organizacija nam je bila Tim Aarhus centar iz BIH, iz Sarajeva, a projekat je pomogla ECF (European Climate Foundation).

Detaljnije ...

Subotica bogatija za 18 piramidalnih hrastova u okviru ekološke akcije za zeleniju budućnost

04.12.2024.

Subotica je proteklog vikenda dobila novih 18 sadnica piramidalnog hrasta zahvaljujući akciji Sadnje hrastova i popunjavanje vetrozaštitnog pojasa, koju je organizovao Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), uz podršku inicijative Zaštitimo šume Subotice, JP Palić-Ludaš i Grada Subotice.

Ova akcija je deo projekta pod nazivom: "Rešenja zasnovana na prirodi za ublažavanje klimatskih promena koji ima za cilj promociju pošumljavanja i podizanja zelenih površina kao i nužnost za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove". Svako zasađeno drvo danas je korak ka boljem vazduhu i hladovini za buduće generacije.

Detaljnije ...

Naši sponzori

Necessitatibus eius consequatur ex aliquid fuga eum quidem sint consectetur velit